6
Càra caa cèikî tàpé Nazareth
Mataio 13.53–58; Luka 4.16–30
É còpòo gée na ére-bà wà Iésu, â é pâra naa Nazareth, wâna na é maina naawê. Â rà pâra wiâê wà tèpa *câmu kêe. Ioane 7.15Â, na *tòotù pwicîri, â é tò naa na *wâra pitapitiri. Â é pacâmuri tèpa âboro na wâru [goro ê popai kà Pwiduée].
 rà dau pò gooé, â rà [picocoorié, ma] pi-ina tàra pâ: «Gona wàilàapà na pacâmuriê goo ê pâ pwina é ina? Muru me géepà ê autâmogòori kêe? Wàilàapà na naa têe ma é pwa ê pâ wakè goro pàtàmee? Ba wàé co pwi a wakè goro upwâra* Pwi awakè goro upwâra—é, Pwi aba wâ. É wakè goro atü mwara, ba wâru pâ upwâra naa jaa tèpa Juif, âna bari goro atü., pé pwina naî Maria, pwi cià wà Jacques, ma José, ma Jude, ma Simona!  wà pa naigé kêe âna wàilà-ni gére wâro jaajè!»
Ba [rà piboo gooé] wà tàpé Nazareth, â tàutàra na rà cèikî naa gooé. Ioane 4.44Â é ina tàra pâ: «Wà pwi *péroféta, âna càcaa pitòpié bwàti naa na napô kêe Naa na napô kêe—Grec: Naa napô kêe, ma naa jaa tèpa jènereê, ma naa pwârawâ kêe.
 nye ticè pai pwa wèe ma é pwa cè wakè goro pàtàmee na Nazareth. (Êco na é tòpò ê îê naa gò pàra tèpa maagé, â rà wâdé côwâ.)  é dau pò, ba nye dau càra caa cèikî ê pâ âboro.
É cùru pâ tèpa 12 apostolo kêe
Mataio 10.5–15; Luka 9.1–6
Gée na càùé, â é pâra wà Iésu nau picémara ê Popai, naa na diri ê pâ village, na tâbèepi wâ Nazareth. Â é todà tèpa 12 *apostolo kêe, â é pipanuârà ba ârailu jècaa. Â é naa tàra ê tàrù ba na rà tü târa ê pâ duée. 8-9  Luka 10.4–11Â é ina tàra pâ: «Guwà cibwaa pa cè muru wiàna guwà pâra—guwà cibwaa pa cè poloa ma cèna atà, ma cè mwani naa na wâra mwani kàwà. Guwà pa co cè tâjò kàwà, ma wâraâwà, ma caapwi ârabwée kàwà.»
10 Â é ina tàra mwara pâ: «Wiàna tòpiwà naa na cè jè pwârawâ, â wâdé na guwà tâa wê, tiagoro cè tòotù na guwà mwa pâra gée na napô-bà. 11  Apostolo 13.51Êco na, wiàna càcaa nüma wà tèpa âboro na rà tòpiwà naa na cè jè ére, â wiàna tàutàra na rà têrewà, â guwà pâra géewê. Â guwà tauri ê dàuru puu goro du âwà, ba na guwà paari pâ càcaa wâdé ê pwina rà pwa.»
12 Â rà pâra wà tèpa câmu, â rà inapàpari târa pâ âboro pâ: «Guwà pitòotéri ê wâro kàwà!»
13  Jacques 5.14Â rà tü târa ê pâ duée. Â rà tòpò l'huile naa gò ê pâ âboro na maagé, [â rà pwapwicîri kàra] â rà wâdé.
Pai bà kà Ioane Pwi a piupwaa
Mataio 14.1–12; Luka 9.7–9
14  Mataio 16.14; Maréko 8.28; Luka 3.19–20Wà pwi ukai *Héroda Antipas âna é têre ê jèkutâ goo Iésu, ba jèe dau pipâra ê jèkutâ gooé. Ba rà ina gooé wà pàra tàpé pâ: «Wàé, âna wàé *Ioane Pwi a piupwaa na é wâro côwâ gée na aubà. Â êkaa ê majoroé ma é pwa ê pâ câmu bèepwiri kâra pàtàmee.»
15 Â wà pàra tàpé, âna rà ina pâ wà péroféta Élia Élia—Pwi péroféta kà Pwiduée na é wâro 800 naja béaa kà Iésu Kériso.. Â wà pàra tàpé mwara, âna rà ina pâ: «Pé pwi jè péroféta pwacèwii pàra tèpa péroféta na jè pàara napô.»
16 Ûna é têre pwiri wà Héroda, â é ina pâ: «Ée! É wâro côwâ gée na aubà wà Ioane Pwi a piupwaa, na ia go pwa ma tépàgà nyee!»
17-18  Lévitique 18.16Ba wàéni ê jèkutâ goo ê pai bà kêe: Wà Héroda Antipas, âna ru piéa ma Hérodiade, tô wâdà Filipo, pwi aéjii kêe.
 é ina tà Héroda wà Ioane pâ: «Nye ticè tàrù'gà ma gà popa tô wâdà pwina aéjii'gà!»
 é nama tâjùru wà Ioane, ma piié, ma tòpòé naa na karapuu. 19-20 Êco na é nye tà tâmogòori pâ é pwi âboro na é *tàrù ma pwicîri, â é papwicîriê§ Papwicîri—Respecter. Tòimiri..  wâdé têe na é tàmaariê, êco na, ûna é têre popai kêe, â jèe câé caa tâmogòori cè pwina ée pwa.
Napwa naa goo wà tôoni Hérodiade, âna é èpàri wà Ioane. Â nümee na é pwa ma é bà, êco na ticè naigé mee, ma é pwa, ba wà Héroda, âna é pwamuruê.
Pacoo pai nüma Hérodiade
21 Na pwi tòotù na rà pwamaina ê pai pitèpa wà ukai Héroda, âna nye pacoo pai nüma Hérodiade. Ba é pwa ê jè pé pi-ija na maina wà Héroda. Â é todà diri tèpa kupénoo, ma wà tèpa caa kâra coda, ma wà tèpa âboro imaina wâ napô Galilée. 22 Â wà tô èpo kà Hérodiade, âna é tò naa na ê wâ bèepwiri, â é câbu.
 rà nye dau ipwàdée kaa wà pwini Héroda, ma wà tàpé na rà ija ma wàé.  é ina tà i tô èpo wà ukai Héroda pâ: «Gà ilari jiio cè pwina nümagà goo, â go o naa tâgà.»
23 Â é *ipwataâboro têe, â é ina têe pâ: «Go o nye naa tâgà cè pwina gà ilari jiio, wiàna jè pàara gée goro mwaciri kôo.»
Naa tôo pûru Ioane
24 É còobé i tô èpo bèeni, â é ina tà nyaa kêe pâ: «Dà cèna go ilari jii pwi ukai?»
 é tòpi têe pâ: «Gà ilari jiié ê pûru wà Ioane Pwi a piupwaa.»
25 Â é nye piûri kaa goro itàtà wà tô èpo bèeni, â é pâmari ukai Héroda, â é ina têe pâ: «Nümoo na gà naa tôo ni i pûru wà Ioane, naa na cè jè ngapò.»
26 Â é dau pikîri wà Héroda. Êco na pwacoé têe ma é tajii ê pwina é ina, ba é jèe ipwataâboro, na ara pâ âboro diri. 27 Â é nye nama ina tà pwi jè coda pâ: «Gà pâra, â gà pame tôo ê pûru wà Ioane.»
 é pâra wà pwi coda naa na karapuu, â é tépàgà i nya Ioane. 28 Â é pame i pûruê naa na ê jè ngapò, â é naa tà i tô èpo ilàri.  wà tôoni, âna é naa tà nyaa kêe. 29 Ûna rà têre pwiri wà tèpa câmu kà Ioane, â rà pâra nau popa i naiié.  rà tòpòé naa na auipwàni.
É pa-ija 5 000 âboro Iésu
Mataio 14.13–21; Luka 9.10–17; Ioane 6.1–15
30  Luka 10.17Rà wâjué côwâ wà tèpa apostolo [na ia é cùrurà pâ wà Iésu] â rà pitapitirirà naa gooé. Â rà piwiâ têe diri ê pâ namuru na rà pwa, bau ê pwina rà picémara târa diri ê pâ âboro.
31 Nabwé, â é ina tàra pâ: «Jè pâ naa na jè ére na ticia wê, ma guwà tàpo nao.» Ba jèe nye ticè pàara na rà ija na, ba wâru âboro na rà medarirà. 32 Â rà pâra acari gò jè wànga, naa na jè ére na ticia wê.
33 Êco na wâru ê pâ âboro, na rà côorà na rà pâra, â rà côoinarà. Â rà itàa me gée na diri ê pâ village, â rà tèepaa béaa kà Iésu ma tèpa câmu kêe naanigée.
34  Nombres 27.17; Mataio 9.36Ûna é boo gée gòro i wànga wà Iésu, â é côo i pâ âboro-bà, na dau wâru wàilà, â é po dau meaarirà. Ba rà pwacèwii ê pâ mutô na ticè pwi a wéaarirà. Â wàrapwiri, â é tapoo pacâmurirà goo ê pâ muru na wâru.
35  Maréko 8.1–9Nabwé, jèe pwa na é duu i tòotù, â rà medarié wà tèpa câmu kêe, â rà ina têe pâ: «Ée jèe duu i tòotù, â na, aupiticia ni. 36 Gà panuâ pâ ê pâ âboro bèeni naa na pâ village na tàmwünyabwe, ba na rà o pa cè uti kàra.»
37 Êco na é tòpi tàra wà Iésu pâ: «Bwa, guwà naa cè uti kàra!»
 rà tawèerié pâ: «Gona [gà pwa na gà cùrubà, ba na] bà wâri cè utimuru kàra? Auwa! Pwacoé! [Ba rà po dau wâru awé, â] o po dau maina awé ê wâri wèe* O po dau maina awé ê wâri wèe—Grec: Gona wâdé na bà wâri cè poloa goo 200 mwani pwaa? 200 mwani pwaa, âna pwacèwii wâri pwi caapwi âboro naa na 8 parui.
38 Â é ina tàra pâ: «Gona âradipi poloa na wâjaawà? Pâra ma guwà côo cai.»
 rà pitawèerirà, â rà ina têe pâ: «5 poloa, ma ârailu ârawéà.»
39 Â é ina tàra pâ: «Guwà ina târa ê pâ âboro bèeni, pâ rà pwa nari pubu, â rà tâaboo naawê.»
40 Â rà tâaboo, â rà pwa pubu Pubu—Groupe. goro 100 ma 50. 41 Â é popa i 5 poloa ma i du ârawéà wà Iésu. Â é tagòtùé too napwéretòotù, â é pwaolé tà Pwiduée. Â é tubiti ê poloa, â é naa tà tèpa câmu kêe, â rà pipâdi târa ê pâ âboro. Â é wàrapwiri târa mwara i du ârawéà. 42 Â rà cau ija diri, tiagoro na rà jèe po cau pwàro diri. 43 Â rà panaimari côwâ ê dàra noo kâra poloa ma ârawéà. Â rà pwaai 12 nakébò goo. 44 Ê jéû tèpa paao maina na rà ija, âna po 5 000 kaamwara!
É pâra gòro parawére jawé
Mataio 14.22–33; Ioane 6.16–21
45 Gée na càùé, â é ina wà Iésu tà tèpa câmu kêe pâ: «Guwà tò naa gò i wànga. Â guwà tàmara gée naa Bethsaïda.»
Ba é bwaa tà tâa, ba na é pawâjuéri côwâ ê pâ âboro. 46  Luka 5.16Ûna é picijiirà diri, â é too naa gòrojaa, ba na é pwapwicîri.
47 Ûna jèe ne, â rà jèe wânabibiu kâra i nawià wà tèpa câmu, naa gò i wànga. Â é tà tâa acari wânidò gòromwari wà Iésu. 48 Â, na jèe gòropwaa, â é côo pâ pwacoé ê pai tapwauru kàra. Ba é po me cararà i pwéretòotù. Â é pâra darirà wà Iésu gòro parawére jawé. Â pwa na é paé jiirà.
49-50  Luka 24.37Ûna rà côoê, â rà kâa too goro pai dau wâgotàra, â rà ina pâ: «Ée! Uu! Pé duée!»
Êco na é nye nama patùrarà wà Iésu, â é ina pâ: «Tàpéeni, guwà cibwaa nama wâgotàwà, ba wâgo! Guwà gòo!»
51  Maréko 4.39Â é tò darirà naa gòro i wànga. Â é coo i pwéretòotù. Â nye po dàpàgà tà tàpéeni. 52 Ba càra caa tâmogòori mwara i pwi ia tèepaa, naa goo i pâ poloa [ma du ârawéà]. Ba nye târiwâri ê pwâranümarà.
É nama wâdé côwâ tèpa maagé wâ Génésareth
Mataio 14.34–36
53 Rà jèe tapàgà diri i nawià wà Iésu ma wà tèpa câmu kêe. Â rà tèepaa gée naa na ére na tàmwünyabweri ê village Génésareth. 54 Ûna rà êgò boo, â [rà tòo i wànga. Â] wà tèpa âboro wê, âna rà nama côoina Iésu. 55 Â rà itàa pitiri i napô kàra, â rà pame tèpa maagé, naa gò ê pâ aupuu kàra.
56 Â wâna diri ê pâ ére na é pâra naawê wà Iésu—wâna ê pâ ville, ma village, ma napô, ma aupwanapô—âna rà popa me tèpa maagé naa na pâ aupitâa kâra âboro diri. Â rà tacoo gooé, â rà ina têe pâ: «Pâri ma rà tu naa goo ârabwée'gà—wiàna êco ê gòobèreè?» Â wà diri tàpé na rà tu naa goo, âna rà nye wâdé kaa.

6:2 Ioane 7.15

*6:3 Pwi awakè goro upwâra—é, Pwi aba wâ. É wakè goro atü mwara, ba wâru pâ upwâra naa jaa tèpa Juif, âna bari goro atü.

6:4 Ioane 4.44

6:4 Naa na napô kêe—Grec: Naa napô kêe, ma naa jaa tèpa jènereê, ma naa pwârawâ kêe.

6:8-9 Luka 10.4–11

6:11 Apostolo 13.51

6:13 Jacques 5.14

6:14 Mataio 16.14; Maréko 8.28; Luka 3.19–20

6:15 Élia—Pwi péroféta kà Pwiduée na é wâro 800 naja béaa kà Iésu Kériso.

6:17-18 Lévitique 18.16

§6:19-20 Papwicîri—Respecter. Tòimiri.

6:30 Luka 10.17

6:34 Nombres 27.17; Mataio 9.36

6:35 Maréko 8.1–9

*6:37 O po dau maina awé ê wâri wèe—Grec: Gona wâdé na bà wâri cè poloa goo 200 mwani pwaa? 200 mwani pwaa, âna pwacèwii wâri pwi caapwi âboro naa na 8 parui.

6:40 Pubu—Groupe.

6:46 Luka 5.16

6:49-50 Luka 24.37

6:51 Maréko 4.39