5
Di hagailoo hagalliga gi digau maluagina
Goodou ala e maluagina, hagalongo mai dolomeenei! Goodou gi tangitangi ge gi manawa gee, i di haadanga balua la ga dae adu gi goodou. Godou maluagina la ga mooho, godou gahu la gaa gai go hiingodo.* Matthew 6.19 Godou goolo mono silber la gaa tomo. Nia tomo aanei la di haga modongoohia e hai baahi adu gi goodou, gei e gai godou huaidina gadoo be di ahi. Goodou ne benebene godou maluagina i nia laangi hagaodi aanei. Goodou digi huina nia daangada ala nogo ngalua i lodo godou hadagee. Goodou gi hagalongo gi nadau dee donu. Nia lee o digau e hagabudu godou huwa laagau la gu hagalongo ginai a God, go Tagi Aamua.* Deuteronomy 24.14-15 Godou mouli i henuailala e honu i di mouli mo di tene balumee. Goodou guu hai goodou gii pedi ang gi di laangi o taaligi. Goodou gu hagahuaidu, gu daaligi digau nadau ihala ai gii mmade, gei digaula digi hai baahi adu gi goodou.
Di manawa hagakono mo talodalo
Ogu duaahina nei, goodou gi manawa hagakono gaa dae loo gi di hanimoi o Tagi. Goodou mmada gi tangada hai hadagee i dono manawa hagakono i dono talitali nia huwa humalia o dana hadagee, gei e manawa hagakono i dono talitali maalia di madagoaa e doo di uwa. Goodou gi manawa hagakono gi haga damana ina di godou hagadagadagagee, idimaa, di laangi o Tagi la gu hoohoo mai.
Ogu duaahina nei, goodou hudee hagahuaidu ina tangada nei mo tangada nei i godou mehanga, gi de hagi aga hua goodou go God. Goodou gi iloo bolo Tangada hagi aga gu hoohoo mai dono hanimoi.
10 Ogu duaahina nei, goodou gi langahia nia soukohp ala nogo hai nadau agoago i di ingoo o Tagi. Goodou gii kawe i nadau manawa hagakono mo nadau hagamahi i lodo nadau hagaduadua. 11 Gidaadou e hai bolo digaula gu maluagina i nadau manawa hagakono i lodo nadau hagaduadua. Goodou gu longono di hai o Job i dono manawa hagakono, gei gu modongoohia di hai o Dimaadua dela gu hagahumalia a mee i di hagaodi gi muli, idimaa, Dimaadua e honu i di aloho mo tumaalia.* Job 1.21-22; 2.10; Pisalem 103.8
12 Ogu duaahina nei, i mua nia mee huogodoo, goodou hudee hai hagamodu ma gaa hai godou hagababa. Goodou hudee hai hagamodu gi di langi be gi henuailala, be tei aha e de hilihili. Goodou helekai hua boloo, “Uaa” maa goodou gaa donu, ge “Deeai” maa goodou ga hagalee donu, gi dee too hua goodou gi lodo di hagi aga a God.* Matthew 5.34-37
13 Maa tangada i godou baahi gu manawa gee, ia gi dalodalo. Maa iai tangada e tenetene, ia gi daahili hagaamu. 14 Maa iai tangada i godou baahi e magi, geia gi gahia mai nia daangada mmaadua daumaha, e dalodalo, ge e hagatulu a mee gi di lolo hagalabagau i di ingoo o Tagi.* Mark 6.13 15 Talodalo dela e hai aga i lodo di hagadonu, gei tangada magi la gaa hili. Tagi ga hagamaaloo aga a mee, ga dumaalia gi ono hala. 16 Malaa, goodou gi hagadau hagi aga godou huaidu mo di dalodalo i tangada nei mo tangada nei, gi maaloo goodou. Talodalo o tangada humalia la koia e mogobuna. 17 Elijah tangada gadoo be gidaadou, mee ne dalodalo hagamahi bolo di uwa gi hudee doo. I nia ngadau e dolu mo di baahi, gei di uwa digi doo.* 1 Kings 17.1; 18.1 18 Geia ga dalodalo labelaa, gei di langi gu haga doo dana uwa gi henuailala, gu haga tomo aga nia hagadili.* 1 Kings 18.42-45
19 Ogu duaahina nei, maa tangada i godou baahi guu hana gee mo di tonu, goodou heia a mee gii huli hoou labelaa. 20 Goodou gi langahia bolo tangada dela ma gaa huli tangada huaidu gi daha mo ono hala, ia ne daa di mouli o maa gi daha mo di made, guu gahu nia hala e logo gi tumaalia o nia hala logowaahee.* Agoago Podo 10.12; 1 Peter 4.8

*5.2: Matthew 6.19

*5.4: Deuteronomy 24.14-15

*5.11: Job 1.21-22; 2.10; Pisalem 103.8

*5.12: Matthew 5.34-37

*5.14: Mark 6.13

*5.17: 1 Kings 17.1; 18.1

*5.18: 1 Kings 18.42-45

*5.20: Agoago Podo 10.12; 1 Peter 4.8